full screen background image
Search
Tuesday 12 December 2017
  • :
  • :

Samotnjak kao moderni Robinzon

Otudjenost savremenog čovjeka oduvijek je aktuelna tema, u svijetu robotike, tišine i podjela. Ulice su zakrčene svijetom, što u hodu, što u automobilu, medjutim ta mnogoljudnost je samo opsena, s obzirom na to da rijetko koji čovjek ide u paru. Obično je sam, zamišljen, njegov svijet je pustoš, kao metafora izgubljenog svijeta. Na promociji knjige u sali „Zahumlja“, publika je sa izrazitom pažnjom slušala vječno mladu i uvijek aktuelnu priču o ljubavi, lomovima, prevratima, koja bi svojom tematikom bila dostojna filmskog scenarija.

Samotnjak

-Samotnjak kao i njegovi prethodnici pripada takozvanoj stvarnosnoj prozi. Referira životnu priču koja se zbila ili mogla zbiti u stvarnosti polifonijskog društva sastavljenog od singulariteta u svakom značenju.U središtu romaneskne priče nalazi se samotnjak kao moderni Robinzon.Ali Mudrešin Robinzon, za razliku od Defoovog ne živi na pustom ostrvu u ad literam značenju.Mudrešin samotnjak Stanko, kao savremeni Robinzon živi u svijetu koji je duhovno opustio i opustošen.U svijetu bez duha ili sa malo duha. Samotnjak je otuda priča o alijeniranosti savremenog čovjeka. O savremenom Robinonu u svijetu kao otudjenoj robinzonadi.Robinzonadi koja zaboravlja na samilost, solidarnost, koegzistentnost. Samotnjakov svijet je pustoš, pa je to otuda priča o izgubljenom svijetu. O svijetu koji se izgubio, potudjio, samozarobio. Samotnjak hoće, otuda da izadje iz tog svijeta kaveza, iz tog pustog ostrva, koje je pusto jer je zatočeno teškim tragedijama, neprirodnostima koje su uvijek tragične.Da bi oslikao svijet robinzonade pisac ga komparira sa svijetom dijaloga, dodira, sa svijetom ljubavi.Ljubavi koja čini čovjeka Bogom, a Boga čovjekom- istakao je književnik, Borislav Cimeša.

Sto godina samoće

Novinar i publicista Dragan Mitov Djurović, osvrnuo se prvenstveno na autorovo  dugogodišnje iskustvo, koje kao metaforu podrazumjeva tešku stazu, i znakove pored puta koji ozdvanjaju krilaticom „I u gori, istinu zbori“. Mudreša je izabrao novinarski put, a uspješno je radio ono što je najteže- pitao je. Prema njegovim riječima, Samotnjak je bor samotnjak, vuk samotnjak, Sto godina samoće, u vremenu gdje se živjela ljubav kada ljubavi bilo nije.

-Samotnjak je roman o nama. Roman o našim ranama. Ovu priču mi znamo sa drugim imenima. Samotnjak je odgovor na pitanje ima li išta teže ili išta lakše, nego vratiti se.Nema, ali to pripada samo hrabrima.To nije roman koji se čita. To je roman koji se živi..Rekao sam sto godina samoće, svi ste čitali Markesa.Samotnjak je roman koji može nositi naslov „Crnogorskih stotinu godina samoće“- zaključio je Djurović.

Autor se zahvalio prisutnima, uz opasku da mu nikada nije bio problem sjesti za sto, već se uvijek kolebao i premišljao oko prve rečenice, jer prva rečenica govori i najavljuje sve, i opisuje sve. Takodje je najavio da sa prozom neće stati na ovome, već se priprema dalje da pješači onim stazama koje je započeo.

Moderator večeri bio je dramski umjetnik Miro Nikolić. Organizator dogadjaja JU „Zahumlje“, a u okviru novembraskog repertoare Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *