full screen background image
Search
Saturday 20 January 2018
  • :
  • :

Priroda najbolji partner: “Školska bašta” pravi primjer

Čas u prirodi: Đaci OŠ “Dr Dragiša Ivanović”

Da li biste opstali u prirodi bez mobilnog telefona, oslanjajući se na sopstveno znanje o jestivim i otrovnim vrstama biljaka i koliko ih uopšte prepoznajte po rodu i vrsti?
Da li vas ikada podstakne misao o svim tim vještačkim dodacima hrani, koja su neizostavni dio svake trpeze, da pronađete alternativu?
Koliki ste bliski sa idejom gajenja voća i povrća, procesom koji je najbolji učitelj strpljenja i vrednovanja „plodova“ rada?

Sigurna sam da bi vam đaci Osnovne škole „Dr Dragiša Ivanović“ iz Podgorice mogli više reći o ovome, jer su oni sa krajem školske godine okončali i treće polugodište „Školske bašte“. To je učionica na otvorenom u kojoj su se kroz set radionica praktično i teorijski upoznavali sa biljkama i njihovim razvojem, ali i edukovali o značaju zelenih površina u gradovima i njihovoj okolini.

Jer, ko voli biti u zatvorenoj učionici, kada je omogućeno izaći vani – igrati se, družiti i najbitnije – učiti.

Početak rada

“Školska bašta” je startovala, kako je kazao član Bašte Ekologike Mareza Aleksandar Novović, nakon što je nastavnica Biljana Milićević Prelević iz te škole posjetila baštu na Marezi i poslije uvida u njihov rad izrazila želju da se đaci upoznaju sa konceptom urbanog baštovanstva, ekologije i zaštite životne sredine.

Upoznajmo se zato prvo sa tom baštom i osnovnom idejom koja stoji iza nje.

Priroda je najbolji partner

Novović je kazao da je Bašta Ekologika Mareza, čiji je član i osnivač, „živa priča“ čiji je početak sinteza dugog procesa individualnog sazrijevanja i društvenog angažmana.

„Toliko se različitih faktora splelo u jedan čvor iz kojeg je proklijala Bašta Ekologika. To je priča koja se ostvaruje u saradnji sa najboljim partnerom – prirodom, ujedno i prvi razlog zašto ova inicijativa ima budućnost“ poručio je Novović.

Naglasio je da je Bašta Ekologika jedna zelena inicijalna tačka za zdravu priču koja će u budućnosti postojati. Nastoje da kreiraju strukturu u kojoj svako na osnovu svog afiniteta, ambicije i kvaliteta daje doprinos.

„To zovemo malom induktivnomo metodom – mijenjanje svijeta od pojedinačnog ka opštem, malim koracima. Konkretno proces učenja i edukacija su svakodnevni izazovi kako na širenju i podizanju svijesti, tako i na individualnom polju i to je ono što nam boravak i angažman u bašti obezbjeđuju“ rekao je Novović.

On je istakao da ekologija nije ništa izvan nas ili neka posebna dimenzija u društvu kojom se bave samo „oni ili ovi“.

„Ekologija je poznavanje i bavljenje sopstvenim domom i egzistencijom, a izazov za našu društvenu svijest je da prihvatimo naš dom i nas u njemu, da otvorimo prozore i počnemo veliko sređivanje“ poručio je Novović.

Otvaranje „Školske bašte“

Kako je naveo, predstavljanje koncepta upravi škole bilo je sasvim jednostavno.

Novović sa đacima

„Ovo je model koji u svijetu funkcioniše već nekoliko decenija i testiran je sa mnogo aspekata. Pokazao se korisnim sa stanovišta uključivanja značajnih tema i metodika nastave u obrazovni sistem, kao i društvenih, psiholoških, zdravstvenih benefita za djecu. Razvoj ovakvog koncepta utiče i na veću angažovanost i povezanost ljudi u lokalnoj zajednici, tako da je školska bašta nešto što je dočekano sa entuzijazmom“ rekao je Novović.

Nakon godinu i po iskustva u ovom projektu, on je istakao da sada imaju vrlo jasan, metodičan i integralan set radionica i aktivnosti.

„Sve to ubuduće može predstavljati veoma ozbiljan program unutar zvaničnog obrazovanja. Mnogo smo učili u hodu od djece i, tumačeći njihove reakcije i doživljaj projekta koncipirali sjajnu priču učionice na otvorenom“ rekao je Novović.

Entuzijazam djece

Rad sa djecom i njihove reakcije, kao i intezitet učestvovanja i interesovanja, prema njegovim riječima, najsvjetlija je tačka projekta, kao i stvar zbog koje su se zaljubili u priču.

„Nevjerovatno su otvoreni, komunikativni, sa maštom i intuicijom za divljenje. Time doprinose da se svaki segment projekta prilagođava njihovim afinitetima, kvalitetima ili, pak, ograničenjima“ istakao je Novović.

Kako kaže, koncept radionice je da i učenici ocjenjuju svoje učitelje u „Školskoj bašti“.

Naglasio je da je ostajanje u kontaktu sa prirodom, bilo da je u pitanju ekološka, ili društvena ili emotivna dimenzija, nevjerovatno važno, konkretno za djecu u doba rasta i razvoja.

„To je konektovanje sa sopstvenim životnim prostorom, prirodnim sistemom koji funkcioniše perfektno i sa potencijalima i resursima tog sistema koji su nevjerovatno značajni. Za djecu je izuzetno važno da su što više u pokretu i na otvorenom, da u praksi i kroz izazove koriste stečena znanja i socijalizuju se na mnogo kompleksnijem nivou, a ne samo izvršavanje svakodnevnih školskih zadataka“ rekao je Novović.

Zainteresovani da nauče

Škola za sve

Kazao je da projekat nije samo ekološka učionica, već ozbiljan sistem obrazovanja.

„On zavisi od učestvovanja svih aktera koji čine ovakve inicijative. Pored djece kojima jeste namijenjen ovaj integralni edukativni servis, jednako moraju učestvovati uprava škole, nastavno osoblje, roditelji, lokalna zajednica, civilni sketor i društveno odgovorne kompanije“ naveo je Novović.

Ubuduće se, prema njegovom vjerovanju, mogu postojanjem kontinuiteta usaditi navike i principi koji na duže staze postaju dio svakodnevnog razmišljanja i djelanja.

„Naše generacije i starije udaljene su od takve „navike“ samo usljed dugoročnog izostanka te teme. Danas bacamo kese okolo samo zato što zaista nismo imali tu temu kao aktuelnu, da ne kažem da smo je smatrali manje bitnom“ rekao je Novović.

On je zaključio da koncepti poput školske bašte iziskuju veliki trud, rad i odricanje, čak i velike investicije, ali da pozitivan rezultat gdje bude iskrenog zalaganja neće izostati.  

Planovi

Novović kaže da pri prvim razmatranjama projekta „Školska bašta“ nijesu kontaktirali druge škole ali je zbog uspjeha pilot projekta u planu i širenje i saradnja sa drugim školama.

On ne vidi barijeru da bi se i u srednjim školama mogao održati ovakav projekat.

„Jedini izazov je što su teme i prioriteti kod njih već drugačije poslagani i možda su manje zainteresovani. Ali te stvari se rješavaju inputom sa bitnih adresa – u ovom slučaju to su nastavnici i profesori, kao i razvojem novih nastavnih metoda i uključenjem specifičnih tema kao predmetne i međupredmetne aktivnosti“ naveo je Novović.

Naglasio je da je učestvovanje nastavnika i profesora, kao i posvećeno zalaganje presudno za uspjeh ovakvih projekata.

„A ubuduće i za postojanje ekološke kulture i svijesti kao nečeg potpuno ustaljenog. Vrijeme radi za ovakve stvari, a to će se i pokazati“ poručio je Novović. 

Podrška

Materijalna podrška za realizaciju projekta Školska bašta stigla je od Fondacije Petrović Njegoš.

„Od donacije je nabavljena zemlja i tehnički materijal za visoke leje, razni alati, oprema za rad i tako dalje“ naveo je Novović.

Naglasio je da projekat ne bi bio ostvariv da Ministarstvo prosvjete nije prepoznalo kvalitet i dalo zeleno svjetlo.

„Imamo i pomoć i od drugih nevladinih organizacija, poput Inženjerskog pedagoškog foruma, Odreda izviđača Njegoš, Društva prirodnjaka Crne Gore, a u akcijama su pomagali i učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“, smjera poljoprivredni tehničar“ naglasio je Novović.

Djeci je priroda potrebna

Predsjednica Školskog odbora u OŠ „Dr Dragiša Ivanović“ Jelena Šljivančanin je kazala da je, kao i većina roditelja, u Školskoj bašti prepoznala „divnu priču koja je edukativna i neophodna djeci“.

„Djeci je priroda potrebna. Virtuelni svijet, odnosno tehnologija ih uništava polako, kako mentalno tako i fizički“ kazala je Šljivančanin.

Ona je istakla da je lokacije OŠ „Dr Dragiša Ivanović“ idealna za ovu vrstu školovanja djeci uzrasta od šest do devet godina.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *