full screen background image
Search
Monday 20 November 2017
  • :
  • :

Osjećaj za lijepo kao dio crnogorske tradicije

Tkanje, vez i ručni radovi predstavljaju najljepše niti narodne umjetnosti, kao ostvarenja koja svjedoče nimalo jednostavnom „jeziku“od sirovine do gotovog tekstilnog predmeta. Oblikovanje i ukrašavanje predmeta takođe je dio narodne tradicije, koju je u ratničkim i gladnim godinama „piturala“ žena, naizgled neprimjetna, ali zapravo smjerni i hrabri nosilac čitavog procesa. Na izložbi „Umjetnički izraz na upotrebnim predmetima Banjana i Drobnjaka“, koja je održana u galeriji „Ilija Šobajić“, prikazane su naćve, stapovi, burila, uprtnjače, bajuni, preslice, ćilimi, kalupi za opanke, kalice, koji su činili svakodnevicu i domaćinstvo jednog crnogorskog vremena. Njihova starost datira od pedesetih godina 20.vijeka.

Crnogorska žena

-Ovom izložbom htjela sam da pokažem taj osjećaj za lijepo, koji je dio naše naljepše tradicije a kao i svako ratničko društvo, njegujući neke druge kultove, dok je kult ljepote njegovala upravo ta žena, koja je čuvala toplinu doma i bila u sjenci svega ostalog, a ustvari je sačuvala ono najljepše sve do naših dana.Učila je djecu dostojanstvu i mudrosti i bila neko, ko je kad svi pođu na spavanje, tkala za svoju porodicu- istakla je autorka izložbe i etnolog Stana Marušić, dodajući da se u depou izložbe nalaze i  drveni upotrebni proizvodi napravljeni muškom rukom, koji su rjeđe ukrašavani, ali su nadomješteni ljepotom forme.Jedino su ukrašene preslice, koje su muškarci radili za najdraže,momak za djevojku, brat za sestru.

Prema riječima sagovornice Pobjede, tradicija ne zarobljava, već obavezuje kao svetionik, dok je njena ljubav prema selu i djetinjstvo osnov njenog života, a kako napominje, nekada ima osjećaj da se neke generacije stide svog projekla.

Kako je naglasio Blažo Markuš, etnolog cetinjskog Etnološkog muzeja istakao je da ova izložba podsjeća na ne tako davno vrijeme kada su upotrebni predmeti bili nezaobilazan inventar u svim kućama Banjana i Drobnjaka.

-Nije teško zamisliti koliko je vremena i mukotrpnog rada trebalo našim vrijednim ženama da dobiju sirovinu od kojih će kasnije izrađivati djelove odjeće, posteljinu, prekrivače, ćilime i torbe. Svakako nije bilo lako poslije napornog rada u toku dana, uveče, uz svjetlost vatre sa ognjišta ili slabu svjetlost petrolejke nastaviti sa radom, plesti iki tkati za najmilije.Ali nekako, kao da se tada oslobodi mašta i sva ona želja i ljubav da se pokaže umješnost, maštovitost, smisao za oblikovanje i slaganje boja, da dođu do punog izražaja.I sve to što su naše vrijedne žene vremenom stvarale, danas predstavlja izvanredan segment tekstilnog rukotvorstva u riznici naše narodne umjetnosti. Predmeti rađeni od drveta su uglavnom proizvodi muških ruku. Narodni umjetnik, zemljoradnik, pastir, zanatlija gradi od drveta predmete za svakodnevnu upotrebu. Neki su od njih bogato rezbareni, neki ukrašeni jednostavnim ornamentima, neki oslikani, a neki potpuno lišeni ukrasa i imaju lijepu formu koja potpuno odgovara funkcionalnoj namjeni, ali oni svi predstavljaju bogatu zbirku našeg nasleđa- zaključio je Markuš.

Organizator događaja je JU „Muzeji i galerije“ Nikšić, a u okviru „Spetembarskih dana“.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *