full screen background image
Search
Tuesday 23 January 2018
  • :
  • :

Kratka istorija selfija

C__Data_Users_DefApps_AppData_INTERNETEXPLORER_Temp_Saved Images_amazon-10th-principle-vocally-self-criticalČini li Vam se ponekad da ne možete više pobjeći ovom pojmu a ni samoj pojavi kao takvoj? Možemo sjedjeti u restoranu i uživati u svojoj večeri, par sto do našeg istovremeno ‘pravi selfi’ i instantno je prosleđuje na svom nalogu na više društvenih mreža. Pošli ste na neko interesantno turističko mjesto? Sigurno ćete se naći na meti mnogobrojnih uživatelja selfija, koji će ponovno obavijestiti sve svoje pratioce i prijatelje o avanturi koju proživljavaju kroz formu portreta, nerijetko izostavljajući samu lokaciju. Svi smo mi počionioci ovakvih i sličnih djela, ali je kroz jednu prizmu istorijske, sociološke i psihološke prirode nužno objasniti ovu pojavu.

Prvenstveno da definišemo selfie (eng. selfie): To je autoportret – fotografija na kojoj je osoba fotografisala sebe ili sebe sa drugim osobama, držeći fotoaparat ili mobilni telefon. Ove fotografije su uglavnom neformalne i spontane, i najčešće se povezuju sa društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Twitter, Snapchat…).  Iako je korišćena ranije, riječ je postala češće upotrebljavana tokom 2013. godine, kada ju je Oksfordski rječnik engleskog jezika proglasio za riječ godine.

C__Data_Users_DefApps_AppData_INTERNETEXPLORER_Temp_Saved Images_slefie_20unutarPrvi poznati selfi napravio je pionir fotografije Robert Kornelijus davne 1839. godine na dagerotipiji. Kada je na tržište izašala Kodakova Brownie box kamera 1900. godine, fotografski autportreti su postajali sve popularniji, a tehnika sve upotrebljavanija. Ruska Anastasia Nikolajevna je 1914. godine bila jedna od prvih tinejdžera, koja je sa 13 godina uslikala autoportret koristeći ogledalo, želeći sliku da pošalje svom prijatelju. U pismu, kao dodatku, je napisala “Napravila sam ovu sliku sebe gledajući se u ogledalu. Bilo je jako teško, ruke su mi se tresle”.

Smatra se da se riječ selfi počela koristiti još 2002. godine, kada ju je Karl Kruszelnicki upotrijebio na svom Self-Serve Science forumu 13. septembra navedene godine. Ipak, koncept uploadovanja selfija na internet može se pratiti još do 2001. godine, kada je napravljen australijanski vebsajt u septembru te godine, kao internet arhiva u kojoj su se nalazile i slike iz ranih ’90. godina.

Pojam selfi dobija na popularnosti već tokom 2005. godine, kada ju je fotograf Jim Krause upotrijebio u jednoj svojoj diskusiji. Međutim, tada Facebook još nije bio mainstream proizvod među društvenim mrežama, već Myspace, pa se i sama diskusija odnosila na pojavu selfija na toj društvenoj mreži. Spisateljica Kat Losse je kasnije pak izjavila da se u periodu od 2006. do 2009. godine, kada je Facebook počeo sticati popularnost među populacijom, oblici selfija sa Myspace (obično lošeg kvaliteta, sa blicom uperenim u ogledalo) postali oličenje lošeg ukusa za sve korisnike Facebooka. Na početku, profilne slike na Facebooku su uglavnom bile formalnijeg karaktera, vidno slikane tuđom rukom, a ne sopstvenom. Korisnici Flickr-a su sa druge strane koristili termin selfi za nevjerovatne dosadne slike djevojčica u tinejdžerskom razdoblju. Prema njenom istraživanju, poboljšanja u svijetu tehnologije, odnoseći se na tadašnji nove iPhone 4 (2010. godine), razvijenijom prednjom kamerom i pojavom aplikacije poput Instagrama, forma selfija sama doživljava svojevrsni preobražaj.
Magazin Time je 2012. godine objavio da je selfi jedan od deset top riječi te godine. Iako je sama riječ nastala mnogo prije, tek te godine je stekla globalnu popularnost.C__Data_Users_DefApps_AppData_INTERNETEXPLORER_Temp_Saved Images_Selfie-HG

Sa stanovišta sociološkog aspekta, samim porastom popularnosti selfija našli su se i mnogi koji su imali pojašnjenja kako pozitivna, tako i negativna za ovu savremenu pojavu. Generalno se smatra da toliko rasprostranjena i uporna upotreba selfija proizilazi iz lakoće stvaranja istih, a i kontrole koju autori imaju o slici sebe koju prikazuju svijetu. Neka istraživanja sprovođena na Facebooku su pokazala da one osobe koje često postavljaju autoportrete imaju problem sa manjkom samopouzdanja, a rješavaju isti lajkovima i pozitivnim komentarima, istovremeno gubeći kontakt sa stvarnim prijateljima, onima koji bivstvuju van virtuelnog prostranstva. Sa druge strane, istraživanja na Snapchatu su pokazala da ima i onih koji i te kako uživaju u predstavljanju sebe na jedan komičan način, nerijetko šaradan. Intencionalno postavljanje neatraktivnih selfija  bilo je popularno i tokom 2010. godine, kada su korisnici više društvenih mreža htjeli ukazati na problem iskrivljene svijesti o standardu ljepote, koji je u savremenom svijetu isuviše rigorozan.

Među mnogobrojnim istraživanjima i testiranjima, psiholozi širom svijeta dolaze do raznih zaključaka. Postoji primjer jednog čovjeka koji je u 2014. godini isfrustriran svojim neuspjehom uslikvanja selfija izvršio samoubistvo. Zapitajmo se samo kakvi se to kriterijumi postavljaju, i da li je ljepota zaista više u oku posmatrača ili u očima onih koji diktiraiju modu? Završno ispitivanje sažeto u jednom izdanju o 2015. godini kazuje da postoji uzročno-posljedična veza između postovanja selfija i narcističkog ponašanja, kao i to da je ovo mnogo više izraženo među ženama.

Zaključujemo da smo svjedoci jedne pojave koja širi svoj domen djelovanja iz dana u dan. Takođe, moramo se zapitati da li je ovo društveno dobra pojava, i argumentovati to. Na kraju, da li smo ikada dobili nešto više od selfija od trenutnog osjećaja zadovoljstva, zato što lijepo ili kul  izgledamo?




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *