full screen background image
Search
Thursday 22 February 2018
  • :
  • :

“Da se ne zaboravi”

Vodjen idejom očuvanja, njegovanja i razvijanja tradicije NOB-a, antifaizma i drugih oslobodilačkih ratova Crne Gore, predsjednik SUBNOR-a i antifašista Nikšića, Slobodan Bato Mirjačić, pored ostalih zalaganja za očuvanje od zaborava,  promovisao je knjigu “Da se ne zaboravi”, koja sadrži 31 članak i sublimira jedan broj izlaganja sa brojnih akademija, istorijskih časova, kako u osnovnim i srednjim školama, tako i tokom posjeta spomenicima iz NOB-a, spomen obilježjima narodnih heroja, bitaka i slično. Mjesto u knjizi dobili su i fragmenti sa akademija posvećenih Savi Kovačeviću, Veljku Milatoviću, Branku Djoka Šajova Pavićeviću i Nikoli Kovačeviću Starom, dok je riječ više posvećena, pored ostalih sadržaja i narodnim herojima Milici Vučinić, Petru Jovanoviću  i Danilu Bojoviću.

Prema riječima mr Ane Pejović, Slobodan Bato Mirjačić je zavještao budućim generacijama da nastave svoju misiju, misiju borbe protiv svih oblika fašizma, te pošasti XX vijeka koja je u svom užarenom grotlu uništila desetine miliona života, nad čijim sjenima udišemo slobodu.

-U svojim koricama čuva istinu, daje svoj najdublji i iskonski pijetet crnogorskim žrtvama, antifašističkim div junacima o kojima su u naučnim pregnućima govorili i pisali autori, kojima su njihove knjige upravo promovisane pod okriljem UBNOR-a I antifašista Nikšića, čiji je dugogodišnji predsjednik uvaženi Bato Mirjačić. Knjiga “Da se ne zaboravi” počinje narodnom mudrošću “Istini je sudjeno da se bori protiv laži. Istina će pobjedjivati, ali će se vraćati. Ako istina to ne bude činila, biće zauvijek izgubljena“- kazala je Pejović.

Knjiga istine

-Rijeka teče kao istorija. Mi stojimo, al’ odlazimo. Odlazimo; neko u sjećanje, a neko u zaborav. Da zaborava ne bude brinu pametni narodi. Brinu i hrabri pojedinci koji razumiju da su odgovori na pitanja za sjutra u onome to je bilo juče. Jedan od onih koji u Crnoj Gori to čini na najljepši, i što se mog pogleda tiče na najčasniji način, pa tako čitavog radnog vijeka, na različitim poslovima koje je radio, je Nikšićanin, Crnogorac, stvaralac i dobar čovjek, moj i vaš prijatelj Slobodan Bato Mirjačić. Ovo nije veče o Batu Mirjačiću, veče o radu Bata Mirjačića, veče podsjećanja u knjizi koja je podsjetnik na ljude koji su stvarali istoriju, gradili nove puteve medju ljudima i medju narodima, ljude koji su izrasli do zaslužnika, ali novo vrijeme i novi talasi stavili su ih na neko drugo mjesto, nepravedno. Zato je ovo knjiga koja se naslanja na drevnu istinu, u gulagu zapisanu „ Ko istoriju pomene da mu se izvadi jedno oko, a ko je zaboravi da mu se izvade oba“. Slobodan Bato Mirjačić nikom oči ne vadi, nego u naše oči i duše vraća one koje smo u neko doba zaboravili. Bato ne da da se zaborave ne velike pobjede, engo velike slobodarske epopeje. Ne da da umre Sutjeska,  umru Farmaci, Vučji do, da se ne zaboravi Kapino Polje- izmedju ostalog naglasio je novinar, publicista i sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Djurović, napominjući da smo zaboravili govoriti o onima koji su nas oslobodili, jer zaborav je tiho umiranje. Bato je vrijedno radio, stepenicu po stepenicu, otkrivajući, zapisujući, i ostavljajući generacijama na dar. Kako dalje tvrdi Djurović, postoje ljudi koje smo zaboravili, osudili i presudili. Nijesu svi oni bili krivi, a to autor ovdje i piše, jer Bato traži pravdu i istine, pa je ovo knjiga istine.

Utisci

S obzirom na svoj dugoogodišnji rad, Bato Mirjačić je imao priliku da se upozna i saradjuje sa mnogim značajnim imenima, porodici Nikole Kovačevića Starog,porodici Obrena Kovačevića, a tu su bili I Branko Pavićević i Veljko Milatović.

-Znao sam ga, ali ne toliko. Imao sam nekoliko susreta sa njim, ali moram da kažem da se pomalo u današnjoj našoj crnogorskoj istoriji, zaboravlja ličnost Veljka Milatovića. Mnogi moraju da znaju da nije Veljka bilo, Boga pitaj šta bi sa našom državom bilo. On je tvorac crnogorskog radio servisa, radio –televizije. Pobjedu je ustalio kao dnevni list, formirao crnogorsku akademiju, univerzitet i tako dalje. Negdje ’81, ’82 godine pokrenuo sam ideju da se asfaltira put za Bršno. Napravili narodni skup, I izmedju ostalog, pozvali Veljkća Milatovića i Danila Jaukovića, jer je on pomagao seoske puteve gdje god dolazi. Ja pričam kako je to strateški, kako put spaja Bršno sa poljanom, Ponikvice, za vojsku važno,  Danilo mi reče: “Vojsci je najbolje tamo dje nema puta” a Veljko odgovara “Da, ali u ovom slučaju moramo napraviti ustupak”. Uvijek je bio pun duha, spreman da pomogne, a činio je to iz zadovoljstva- prisjetio se Mirjačić.

Za muzičku pratnju bio je zadužen profesor gitare Slobodan Bobo Bogdanović.

Organizator dogadjaja je JU Narodna biblioteka “Njegoš” i Udruženje boraca i antifašista Nikšića, a u okviru Programa podrške razvoju kulture.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *